Zavičajni muzej na internetu. Ulaz je slobodan, otvoreno je uvek.

DigitalnahronikaSjenice

Dvadeset jedna sala, 43 portreta, stari televizor sa arhivskim snimcima, pesma na gramofonu, fabrika „Vesna“ i knjige koje se listaju. Uđi i kreni odakle hoćeš.

Uđi u muzej
Pre ulaska, pogledaj termometar

Najhladniji grad Srbije

Sjenicu zovu Smrznica i Balkanski Sibir. Mraz se ovde beleži oko 134 dana u godini, a pitalica kaže da leto traje „dva dana u avgustu, ako i toliko“.

Staza na Žarima čeka. Kapije su postavljene.

Na Žarima kod Sjenice nalazi se Nacionalni biatlonski centar. Sa oko 60 snežnih dana godišnje, ovde se skijalo i kad drugde nije bilo ni pahulje.

Izvor: Republički hidrometeorološki zavod Srbije. Raspon između rekorda je 75,7 stepeni.

1253.Prvi pisani pomen Sjenice
1930.Arhivski fotografski zapisi
39 fotografijaPorodična, kulturna i istorijska arhiva
Sala 1

Hronologija
Sjenice

35 stanica, od praistorijskog utvrđenja do stogodišnjice Sloge. Prevlači udesno, biraj period ili pusti da te vodič provede kroz vekove.

PRAISTORIJA

Rani tragovi naseljavanja

Na uzvišenju Zarudine, uz Sjeničko polje, evidentirani su ostaci praistorijskog utvrđenja. U okolini su poznate nekropole i arheološki nalazi.

1253.

Prvi pisani pomen Sjenice

Sjenica se prvi put pominje kao stanica na dubrovačkom trgovačkom putu, gde su trgovci zastajali i plaćali carinu.

XIV VEK

Manastir Kumanica

Na obali Lima, u sjeničkom kraju, podignut je manastir sa crkvom Svetog arhangela Mihaila. U njemu je čuvano Kumaničko jevanđelje.

1455.

Sjenica u osmanskim defterima

U prvim decenijama osmanske vlasti Sjenica se pominje kao vilajet i nahija, deo hasa Isa-bega Ishakovića. Popisni defteri iz 1455. važan su izvor o tadašnjem stanovništvu.

XVI VEK

Carski drum i most na Uvcu

Osmanlije grade kameni most na putu Carigrad–Sarajevo, koji je narod zvao budimska džada. Most danas leži pod više od 70 metara vode Uvačkog jezera.

1790–1817.

Sjenički kadiluk

Sjenica je jedan od kadiluka Novopazarskog sandžaka, što potvrđuje njen upravni značaj i položaj u mreži puteva.

1870.

Džamija Sultan Valide

Podignuta je jedina carska džamija u Srbiji, od belog kamena. Kupola prečnika oko 15 metara nema nijedan noseći stub. Prvobitno je bila drvena i pokrivena olovom.

1892.

Sjeničke kršle

Podiže se kompleks kasarni za redifske jedinice. Kula i deo kasarne vide se na fotografijama iz 1930.

1912/13.

Promena državnog okvira

Posle Prvog balkanskog rata sjenički kraj ulazi u sastav Kraljevine Srbije, a Sjenica postaje središte sreza sa 12 opština i 80 sela.

1914–1918.

Olovo sa kupole

U Prvom svetskom ratu austrougarska vojska skida olovni pokrivač sa kupole džamije i pretapa ga u municiju. Kupola je potom pokrivena sjeničkim crepom.

AVGUST 1917.

Sjenička konferencija

Na konferenciji sandžačkih predstavnika usvojena je Sjenička rezolucija, događaj sa posebnim mestom u političkoj istoriji Sandžaka.

1922.

Prva stručna škola

Osnovana je škola iz koje će izrasti Tehničko-poljoprivredna škola, jedna od dve srednje škole u gradu.

1926.

Osnovan FK Sloga

Prve utakmice igrale su se na livadi Malo Dubinje, levo od Pazarskog druma. Klub 2026. obeležava sto godina.

1929.

Ramiza i Hasan

Ljubav momka iz begovske kuće i siromašne lepotice završava se tragično. Muhamed Abdagić će po tom događaju napisati dramu „Ramiza“.

28. AVGUST 1930.

Matija Murko u Sjenici

Slovenački slavista fotografiše guslare, sajam, kasarnu i čaršiju. Fotografije se danas čuvaju u Slovenskom etnografskom muzeju.

1943.

Rukopis sa tavana

U kućnom pritvoru Muhamed Abdagić piše „Ramizu“. Rukopis će biti pronađen tek 1977, na tavanu, posle 34 godine.

1961/62.

Gimnazija

Gimnazija počinje rad kao odeljenje novopazarske, a već 1962. postaje samostalna škola. Popis iz 1961. beleži i najveći broj stanovnika opštine: 36.950.

1962.

Rođena je „Vesna“

Osniva se fabrika pletenina, konfekcije i čarapa, koja će zapošljavati oko 2.500 radnika i postati „druga majka“ Sjenice.

1965.

Koplje preko 68 metara

Harun Selmanović na Sandžačkim igrama u Priboju baca koplje 68,69 metara.

1977.

Rekord od 196 cm

Milenko Kiković u Novom Pazaru obara rekord MOSI u skoku uvis i pobeđuje u troskoku.

1978.

Radna akcija Jasenovac

Sjenička brigada na saveznoj omladinskoj radnoj akciji. Iste godine Vesnini šahisti igraju na Tekstilijadi u Ohridu.

1982.

Sandžačke igre u Sjenici

Sjenica je domaćin 28. Sandžačkih igara. Na pobedničkom postolju su i sjenički biciklisti.

1984/85.

ORA „Pešter“

Na pozornici omladinske radne akcije svira orkestar Reufa Nalovića Čaleta, a peva Ringo Hamidović.

13. JANUAR 1985.

Minus 39,5

Na Karajukića Bunarima, na Pešteru, izmerena je najniža temperatura ikada zabeležena u Srbiji.

1988.

Bakarna kupola

Posle sedam decenija pod crepom, kupola džamije Sultan Valide dobija bakarni pokrivač.

1992.

Premijera „Ramize“

KUD „Jedinstvo“ izvodi dramu u režiji Asima Vrcića. Knjiga je štampana 1999.

5. APRIL 1995.

Kajakom niz Grabovicu

Izet Pušina i Mirsad Hodžić spuštaju se kajacima niz nabujalu Grabovicu, kroz sam grad.

2003.

Svetski prvak i domaće igre

Muamer Hukić postaje svetski prvak u kik-boksu, a Sjenica je iste godine ponovo domaćin Sandžačkih igara.

2012.

Finale u Londonu

Asmir Kolašinac ulazi u olimpijsko finale u bacanju kugle i završava među osam najboljih na svetu.

2013.

Zlato u Geteborgu

Asmir Kolašinac postaje evropski prvak u dvorani. Sjenica dočekuje šampiona.

2010.

Sjeničani na Olimpijadi

Milanko Petrović u Vankuveru postaje prvi olimpijac nezavisne Srbije u biatlonu. Na istim Igrama skija i Amar Garibović.

2013.

Prve medalje za Srbiju

Milanko Petrović na Univerzijadi osvaja prve međunarodne medalje za Srbiju u biatlonu i skijaškom trčanju. Godinu dana kasnije nosi zastavu u Sočiju.

2021.

Četvrte Igre

Nastupom u Tokiju Asmir Kolašinac upisuje četvrto učešće na Olimpijskim igrama: Peking, London, Rio i Tokio.

2023.

„Vesna – Proleće Sjenice“

U Sjeničkoj kući otvorena je izložba fotografija i uspomena na fabriku, koje su donosili sami građani.

2026.

Sto godina Sloge i jedna pobeda

FK Sloga puni vek, a Jasmin Jasko Selmanović pobeđuje u takmičenju „Nikad nije kasno“.

A gde si ti u ovoj priči?

Upiši godinu rođenja i vidi šta se te godine i oko nje dešavalo u Sjenici.

1253

Dodirni deo grba ili dugme i pročitaj šta znači.

Hronologija grba

Kako je Sjenica dobila grb

  1. 1253.Prvi pisani pomen Sjenice, na dubrovačkom putu. Ta godina danas stoji u dnu štita.
  2. Osmansko dobaNa brdu iznad varoši niče tvrđava. Kasnije je srušena, ali je ostala glavni lik grba.
  3. 2018.Opština raspisuje konkurs za idejno rešenje grba i zastave.
  4. 4. novembar 2019.Skupština opštine usvaja grb i zastavu.
  5. ZastavaModroplava, u razmeri 1 : 1,5, sa grbom u sredini.
Sala 2

Lica koja su
oblikovala Sjenicu

Profesori, umetnici, sportisti, muzičari, privrednici, humanitarci i ljudi koji su svojim radom ostavili trag. Pređi preko portreta da se osvetli, klikni da pročitaš priču.

Sala 3

Zvuci i običaji
zavičaja

Uključi stari radio i okreći skalu. Na svakoj od dvanaest stanica čeka jedna priča: orkestri, pevači, slikar, hanume i sir iz trapa.

Albatrosi

Albatrosi

Sjenički bend koji je obeležio muzičko pamćenje generacija. Na fotografiji iz aprila 1980. zabeleženi su članovi grupe u holu gimnazije.

Sjenički tamburaši

Sjenički tamburaši

Tamburaška muzika i druženja koja čuvaju zvuk zavičaja i prenose ga novim generacijama.

KUD „Gajret“

KUD „Gajret“

Folklor, tradicionalna igra i predstavljanje kulturnog nasleđa Sjenice na susretima u zemlji i inostranstvu.

KUD „Sveti Sava“

KUD „Sveti Sava“

Kulturno-umetničko stvaralaštvo i folklorni život Sjenice.

Orkestar KUD „Jedinstvo“

Orkestar KUD „Jedinstvo“

Tamburaški orkestar u nošnji, snimljen objektivom Fehima Tahirovića Feha. Sleva: Reuf Nalović Čale, Edib Mašović, Rahman Glogić, Nuho Nišić, Murat Nalović, Mišo Trmčić, Filduz Bihorac i Izo Pećanin.

ORA „Pešter“ 1984/85.

ORA „Pešter“ 1984/85.

Pozornica omladinske radne akcije, ispod parole „Titov put, put mladosti“. Bas gitara Ramiz Biberović, bubnjevi Esad Gočobija, vokal Ringo Hamidović, harmonika i šef orkestra Reuf Nalović, ritam gitara Vidosav Maksimović.

Tri glasa i harmonika

Tri glasa i harmonika

Reuf Nalović Čale sa harmonikom, Vehbo Burović i Sulejman Muftarević Heman pevaju u jedan mikrofon. Tako su izgledale priredbe i igranke pre razglasa i matrica.

„Kazanova“ i Jasko

„Kazanova“ i Jasko

Početkom devedesetih Jasmin Jasko Selmanović i Rejhan Bihorac Bakac osnivaju grupu „Kazanova“. Koncerti na trgu i u Omladinskom parku i danas povezuju generacije Sjeničaka. Tri decenije kasnije Jasko pobeđuje u takmičenju „Nikad nije kasno“.

Šeki Bihorac

Šeki Bihorac

Šefćet Bihorac, rođen u Sjenici 1966, karijeru je počeo u Sarajevu 1990. Pesme „Ne zovite doktore“, „Majko mila“ i „Zabranjena ljubav“ postale su kafanski klasici.

Rizo Toković

Rizo Toković

Slikar naivac i glumac KUD-a „Jedinstvo“. Njegove slike „Stara tvrđava“ i „Pokrivena ćuprija“ čuvaju izgled Sjenice koje više nema.

Sjeničke hanume

Sjeničke hanume

Fotografija sa jednog od druženja sjeničkih hanuma. Osmomartovska čajanka, na kojoj su jedini „dozvoljeni“ muškarci konobari i muzičari, i danas je deo gradskog kalendara.

Sir iz trapa

Sir iz trapa

Trapovi za zrenje sjeničkog sira u zadruzi u Međarama, na Pešteru. Zemlja i trava čuvaju stalnu hladnoću, pa sir zri polako, kao što se na visoravni oduvek radilo.

Ćazim ČolakovićPoleti pjesmo Sandžaka1990.
obrtaja
Ploča je na tanjiru. Spusti iglu ili dodirni sredinu ploče i pesma kreće.
PESMA KOJA JE POSTALA SIMBOL GRADA

„Mlado momče za Sjenicu pita“

Pesmu izvodi Ćazim Čolaković, jedan od prepoznatljivih interpretatora izvorne sandžačke pesme. Rođen je 1953. godine u Kladnici kod Sjenice. Osnovnu školu završio je u Sjenici, a muzičko obrazovanje nastavio u Sarajevu, gde se porodica preselila 1971. godine. Sarađivao je sa Omerom Pobrićem, a pesma „Mlado momče za Sjenicu pita“ ostala je snažan muzički znak sećanja na grad i njegovu prošlost.

Čolaković je nastupio na festivalu u Vrnjačkoj Banji 1972. godine, gde je pesma „Ti budi moja“ osvojila prvo mesto. Album „Poleti pjesmo Sandžaka“ objavljen je 1990. godine i sadrži i ovu pesmu.

Pogledaj pesmu na YouTube-u ↗

Sport koji je
okupljao grad

Prelistaj album, prošetaj kroz četiri stadiona Sloge, sastavi svoj tim, preskoči Kikovićevu letvicu, baci kuglu i popuni album šampiona.

100godina FK Sloga, 1926–2026.
196 cmrekord MOSI Milenka Kikovića, 1977.
7×Harun Selmanović, prvak Sandžačkih igara
4Olimpijade Asmira Kolašinca
21,58 mkugla Asmira Kolašinca
1982 i 2003Sandžačke igre u Sjenici

Fudbal

Fudbalski klub Sloga 2026. puni sto godina i kroz svoju istoriju imao je stadion na više mesta u gradu. Početkom osamdesetih Sjenica je imala čitavu ligu u malom: uz Slogu su igrali Pešter, Vesna, Autotransport, Napredak metalno, Medicinar i Veteran.

Ekipu Veterana činili su profesori i đaci srednjoškolskog centra, a takmičila se u Međuopštinskoj ligi. Gradski derbiji igrali su se na stadionu kod Vesne.

SlogaPešterVesnaAutotransportNapredak metalnoMedicinarVeteran

Atletika

Sandžačke igre, koje su se nekada zvale MOSI, bile su mala olimpijada regiona. Sjenica im je bila domaćin 1982. godine.

Harun Selmanović bio je prvak igara sedam puta. Milenko Kiković ostao je upisan kao jedini takmičar koji je pobeđivao u sve tri skakačke discipline: uvis, udalj i u troskoku.

Sneg i led

Na Radišića brdu, iznad grada, nalazila se staza Pahulja. Malić Mahmutović (1947–1992) pamti se kao jedan od najuspešnijih alpskih smučara Sjenice svih vremena.

Iz iste snežne škole stigli su i olimpijci: biatlonac Milanko Petrović, skijaš trkač Amar Garibović i Maida Drndić. Danas se trenira u Nacionalnom biatlonskom centru Žari.

Rukomet

Rukomet se igrao na asfaltu, pred školom i pred publikom koja je stajala uz samu liniju. Klub je okupljao mlade, učio ih timskom duhu i predstavljao grad na takmičenjima. Fabrika „Vesna“ imala je i svoj rukometni klub.

Voda, pedale i šah

Petog aprila 1995. Izet Pušina i Mirsad Hodžić spustili su se kajacima niz Grabovicu, rečicu koja teče kroz sam grad. Sjenički biciklisti popeli su se na postolje Sandžačkih igara 1982, a Vesnini šahisti branili su boje fabrike na Tekstilijadi u Ohridu 1978.

Tribine

Nijedna utakmica nije bila samo utakmica. Na betonskim tribinama sedelo se satima pre početka, sa peškirom na glavi protiv sunca, a posle se o svakom potezu pričalo do sledeće nedelje.

Četiri stadiona Sloge

Klikni na stanicu i prati kako se igralište selilo kroz grad.

Prva livada

Malo Dubinje

Prvi stadion bila je livada zvana Malo Dubinje, levo od Pazarskog druma. Kasnije je tu podignuta zgrada Žitoprometa, a danas tuda prolazi magistrala.

Kaldrmica uz Grabovicu

Progon

Drugo igralište, ravnije i modernije za svoje vreme, bilo je uz desnu obalu Grabovice, od Ćatovske ćuprije. Kuća Miralemage Salihagića služila je kao svlačionica, a gostujući igrači su domaćinski dočekivani, uz obavezan ručak.

Publika uz samu liniju

Bukreš

U naselju Bukreš verna publika bodrila je Slogu i divila se majstorijama sjeničkih fudbalera. Šezdesetih su tu igrali Nijazija Salaković, Tomo Karalić, Fehim Vrcić, Desko Gemaljević, Faruk Nalović, Iso Stupljanin, Mustafa Ćućović, Hamdo Prepoljac, Nijo i Harun Mujagić i Radoslav Komatina.

Gradski derbiji

Kod Vesne

Osamdesetih se igra na stadionu kod fabrike „Vesna“. Tu su se sastajali Sloga, Pešter, Vesna, Autotransport, Napredak metalno, Medicinar i Veteran.

Sastavi svoju Slogu

Prevuci igrače na teren ili klikni na ime pa na mesto. Na klupi su legende iz šezdesetih, ali i igrači novijih generacija, od Enka Hadžovića do Mirsada Karišika. Tabla desno odmah računa kakav si tim napravio.

Tabla selektora

Na terenu još nema nikoga.

Preskoči Kikovićevu letvicu

Milenko Kiković je 1977. u Novom Pazaru preskočio 196 cm i postavio rekord igara. Podesi visinu letvice i skoči.

3zlata2srebra1bronzaKikovićev bilans na MOSI 1975–1977.

Baci kuglu kao Asmir

Asmir Kolašinac bacio je kuglu 21,58 metara. Drži dugme da skupiš snagu i pusti u pravom trenutku. Ako prepuniš, prestup!

5 m10 m15 m21,58

Album šampiona

Kao nekad pred trafikom: otvori kesicu, zalepi sličice i popuni album. Duplikati se dešavaju. Klik na zalepljenu sličicu otvara celu priču.

Sala 5

Priče koje se
prenose

Legende i predanja su deo nematerijalnog nasleđa. Ne predstavljaju se kao potvrđeni istorijski događaji.

🐉

Troglava aždaja

U jezeru na Pešteru živela je troglava aždaja koja je svake godine tražila devojku na žrtvu.

Kada je red došao na carevu kćer, naišao je sveti konjanik. Udario je aždaju tako da je pukla stena i iz nje potekao izvor koji nikad ne presušuje. Jedni ga zovu Đurđevica, a drugi izvor Alije Đerzeleza. Zatim joj je odsekao glave: gde je prva pala nastao je Braćak, gde se druga okrnjila Krnja Jela, a gde se treća opružila Pružanj. U spomen na to predanje svakog 2. avgusta na Pešteru se održava veliki sabor.

🐂

Vodeni bik

Iz jezera je izlazio bik i napadao stoku po celom Pešteru.

Domaćin Hazir imao je čuvenog bika Divonju, koji se jedini usudio da mu izađe na megdan. Vodeni bik ga je ranio i vratio se u jezero. Hazir je tada u Sjenici naručio gvozdene rogove za Divonju. U novom boju, uz munje i grmljavinu, oba bika su propala u zemlju. Na tom mestu, kod Tuzinja, ostala je Bikova vrtača, a kad naiđe oluja kaže se da se bikovi i dalje bore.

⛰

Car Trojan i brdo Trojan

Brdo Trojan (1340 m) gleda na pašnjake i stada, pa ga zovu i zlatnim brdom.

Predanje kaže da je cara Trojana opčinila lepota Pešterskog jezera i da je tu zastao dva-tri dana. Pratnja mu se nastanila na brdu, gde je navodno bio i dvorac sa pogledom na celo polje. Tako narod objašnjava ime brda. Predanje samo po sebi ne potvrđuje da je car zaista boravio na tom mestu.

👁

Crvene oči na Vrelima

Sjenička Vrela su omiljeno izletište, sa vodenicama i žuborom vode. Ali samo danju.

Po pričama, noću vas na Vrelima može isprepadati par svetlećih crvenih očiju, koje idu za vama i prate vas dokle god ste na njihovoj teritoriji. Zato stariji savetuju šetnju po dnevnom svetlu, a mladi ovu priču i danas prepričavaju jedni drugima.

🌹

Ramiza i Hasan

Istinita sjenička priča iz 1929, koju je Muhamed Abdagić pretočio u dramu.

Hasan, momak iz bogate i ugledne begovske kuće, i lepa Ramiza iz čestite, ali siromašne porodice, zavoleli su se uprkos staleškim predrasudama. Kada je otac zabranio brak, momak se ubio pred kućnim pragom voljene. Ramiza je, tugujući za njim, obolela od „jektike“ i ubrzo mu se pridružila. Dramu možeš da prelistaš u našoj biblioteci.

🌉

Potopljeni most na Uvcu

Kod mesta Ursule, na dnu Uvačkog jezera, stoji kameni most iz 16. veka.

Sagradile su ga Osmanlije na Carskom drumu, koji je narod zvao budimska džada i koji je povezivao Carigrad i Sarajevo. Građen je od fino tesanog kamena, sa lukom nalik lukovima višegradskog mosta. Danas je pod više od 70 metara vode, konzerviran i zaštićen, a delovi Carskog druma i sada se naziru po obodima jezera.

🌾

Kako je Sjenica dobila ime

Jedni kažu po senu, drugi po hladu u kojem su počivali karavani.

Stariji kazuju da su se livade oko varoši kosile po tri puta i da se nadaleko znalo za sjeničko seno, koje se ovde zove sjeno. Otud, vele, i Sjenica. Drugi pričaju da su dubrovački trgovci, umorni od puta preko visoravni, baš ovde pravili sjenice, zaklone od granja pod kojima su konačili. Koja je priča starija, niko ne zna, ali se obe i danas mogu čuti uz kafu.

🌲

Šuma koja se sama čuva

U selu Ugao, na brdu iznad stare džamije, raste šuma u koju niko ne ulazi sa sekirom.

Jedan čovek je, kažu, prekršio zabranu i posekao stablo za krov. Nekoliko dana kasnije naišla je oluja i grom je udario pravo u taj novi krov. Od tada šumi ne treba čuvar. Meštani kažu da se sama čuva.

🗺️

Gde je aždaja ostavila imena

Kad je aždaja sa Peštera pala, njeno telo se, kažu, rasulo po celoj visoravni. Sela i brda i danas nose imena po tome.

Ninaja je planina koja se zanjihala kad je aždaja preletela. U Živalićima je još bila živa, kroz Vučiniće su je vukli, u Točilovu joj je istekla krv, a na Koštanom polju ostale su kosti. Prvu glavu našli su na Čukotama, drugu, obaljenu, na Baljenu, a rep, nalik guji, pronašli su Gujići. Njen samrtni krik čuo se, veli priča, sve do izvora Raške.

💧

Jezero koje je popila Vapa

Peštersko polje je nekada, priča se, bilo jezero. Danas je tu ravnica bez drveta.

Kad je aždaja ubijena, jezero je ostalo bez gospodara. Voda je krenula vijugavim koritom Vape i reka ga je, kažu, celog popila. Ostao je samo treset, i ime: Pešter je nazvan po pećinama, pešterama, u kojima su nekada živeli učeni isposnici.

🕌

Kupola koja lebdi

Kako to da toliki svod ne drži nijedan stub?

Kad je džamija Sultan Valide završena, priča se da su se ljudi dugo libili da stanu pod kupolu, jer nisu videli šta je drži. Majstori su, kaže predanje, ćutali i samo se smeškali. Tajna je bila u tome što kupola nije zidana, nego je sklopljena od drveta, laka kao korpa, pa pokrivena olovom. Kad je u ratu olovo skinuto i pretopljeno, kupola je ostala da stoji. Otad se govori da je ne drže zidovi, nego dova onih koji su je gradili.

Predanja se čuvaju kao kulturno pamćenje, odvojeno od dokumentovane istorije. Znaš drugačiju verziju neke od ovih priča? Pošalji nam je →

Sala 6

Sjenica 1930.
kroz oko Matije Murka

Naučnik Matija Murko stigao je ovde 1930. sa fonografom i foto-aparatom. Povuci klizač između tog dana i današnjeg, pa u ateljeu razvij njegove staklene ploče: izaberi ploču, okini blic i gledaj kako slika izlazi iz negativa.

Fotografije nastale 28. avgusta 1930. u Sjenici čuvaju se u digitalnim zbirkama Slovenskog etnografskog muzeja (zbirka Matije Murka, slovenskog slaviste koji je tridesetih godina beležio narodne pevače i guslare po Balkanu). Slikane su u pašinoj dvorani, na sajmu i na obodu varoši. Pogledaj zbirku ↗
Sjenica danas, iz vazduha
Sjenica 1930.
1930.Danas

Povuci klizač i pređi 96 godina

Levo je čaršija kakvu je Murko zatekao: kuće na sprat sa doksatima, drveni kapci, kaldrma i svet okupljen pred ulazom. Desno je isti grad iz vazduha, sa džamijom Sultan Valide u sredini.

Matija Murko (1861–1952) bio je slovenački slavista i profesor univerziteta u Pragu. Među prvima je narodnu epsku pesmu proučavao tamo gde živi: kod pevača, u njihovim kućama i hanovima.
Od 1930. do 1932. putovao je tragom guslara i pevača. U Sjenicu je stigao 28. avgusta 1930. U pašinoj prijemnoj dvorani, gde su se tada držala predavanja i zabave, slušao je i beležio pevače, a nosio je i fonograf.
Ostale su fotografije: guslari, zemljoradnici pevači Rašid Asotić, Rešo Alihadžić, Simo Džagarija i Sretko Rajković, stočni sajam, turska kasarna sa kulom i nekadašnja agina kuća. Razvij ih jednu po jednu u ateljeu ispod.
Kasarna i kula
Kasarna i kula

Arhivski prikaz nekadašnjeg vojnog kompleksa i džamije.

Ornamenti džamije
Ornamenti džamije

Detalji arhitektonske dekoracije zabeleženi u arhivskoj zbirci.

Kuća nekadašnjeg age
Kuća nekadašnjeg age

Zgrada koja je u opisu arhivske fotografije povezana sa nekadašnjim domom age.

Hotel Uvac
Hotel Uvac

Arhivski snimak hotela Uvac i gradskog života.

Živinski vašar
Živinski vašar

Trgovina stokom i vašarski susreti kao deo privrednog života kraja.

Guslari i okupljanje
Guslari i okupljanje

Arhivski zapis o muzici, kazivanju i okupljanjima u javnom prostoru.

Narodna muzika
Narodna muzika

Fotografija povezana sa izvođenjem i istraživanjem narodne muzike.

Ljudi i zajednica
Ljudi i zajednica

Grupni arhivski snimak stanovnika i ljudi iz lokalne zajednice.

Vesna,
proleće Sjenice

Tekstilni gigant koji su Sjeničani zvali drugom majkom. Sedi za mašinu: svaki pritisak na pedalu prošije novo poglavlje priče.

vesnaSjenica
1962godina osnivanja
2500zaposlenih
4seoska pogona
1prve najlon čarape u Jugoslaviji

1 / 71962.

Osnivanje

Fabrika „Vesna“ osnovana je 1962. kao društveno preduzeće za proizvodnju pletenina, pozamanterije, konfekcije, čarapa i staklenih tkanina. Idejni tvorac bio je Ilijaz Salihagić, prvi sjenički ekonomista. Shvatio je da se u gradu na hiljadu metara mora praviti proizvod koji lako podnosi transport. Otud konfekcija. Preteča je bila sjenička Ćilimarska škola.

2 / 7Milanko Mrdaković

Direktor

Prvi direktor bio je Milanko Mrdaković, čija bista stoji ispred zgrade nekadašnje fabrike. Karijeru je završio kao direktor Tvornice olovaka Zagreb, od koje je takođe napravio giganta.

3 / 72.500 radnika

Žene i sela

U „Vesni“ je radilo oko 2.500 ljudi, a veliki deo bile su žene. Pogoni su radili i po selima: u Dugoj Poljani, Karajukića Bunarima, Kladnici i Lopižama. Tako je seosko stanovništvo ostajalo na svom ognjištu, a žene su dobile priliku da privređuju.

4 / 7Trinaesta plata

Dan plate

„U gradu se osećalo kad u Vesni bude plata. Izlazilo se u restorane i poslastičarnice, kupovalo se. Kad je fabrika dobro poslovala, postojala je i trinaesta plata“, sećaju se bivši radnici. Fabrika je imala humanitarni i stambeni fond i čitav kompleks kuća za radnike, koje su i danas u upotrebi.

5 / 7KUD i klubovi

Sport i igra

„Vesna“ je imala fudbalski, skijaški i rukometni klub, a radnici su redovno išli na tekstilijade, radničke sportske igre tekstilaca cele zemlje. Fabrika je omogućila i da se MOSI održe u Sjenici. KUD „Vesna“ igrao je igre naroda cele Jugoslavije, a koreografije Ibiša Hujevića igraju se i danas. Izlazile su i fabričke novine.

6 / 7Triumph

Čarape i svet

„Vesna“ je proizvela prve najlon čarape u Jugoslaviji. Žene su ih zvale nepoderivim, a koštale su upola manje od drugih čarapa tog kvaliteta. Na prvoj reviji modele su nosile same radnice. Krajem devedesetih bila je najveći proizvođač ženskog rublja u zemlji, radila je za nemački „Triumph“ i izvozila u Francusku.

7 / 7Sećanje

Danas

Fabrika više ne postoji, mada rade privatizovani delovi. Godine 2023. kolektiv „Jednostavno rečeno“ priredio je u Sjeničkoj kući izložbu „Vesna – Proleće Sjenice“, od fotografija i uspomena koje su donosili sami građani, sa porukom da sećanja na bolja vremena treba ugraditi u budućnost.

Šta je sve izlazilo iz „Vesne“

Odavde je roba kretala kamionima, niz planinu, pa dalje. Spakuj pošiljku i isprati je.

Izaberi šta šalješ. Kamion kreće iz fabričkog kruga, preko planine do luke, a odatle brodom u svet.

Priča je sastavljena prema tekstu o izložbi „Vesna – Proleće Sjenice“ (SEEcult.org, 28. mart 2023) i sećanjima bivših radnika. Fotografije: porodični albumi Sjeničana.

Sala 9

Kako je Sjenica
građena

Od trapa ukopanog u zemlju do kupole bez stubova. Pomeraj klizač kroz šest slojeva grada.

Drvo, kamen i zemlja

Narodno graditeljstvo

Na visoravni se gradilo od onoga što je pri ruci: brvnare sa strmim krovom da sneg sklizne, kamene stočarske kuće i trapovi ukopani u zemlju. Trap je prirodni frižider. Sloj zemlje i trave drži stalnu hladnoću, pa u njemu zri sjenički sir.

Džamija bez stubova

Osmanska čaršija

Džamija Sultan Valide iz 1870. jedina je carska džamija u Srbiji. Zidana je od belog kamena, a kupola prečnika oko 15 metara nema nijedan noseći stub, pa zbog veličine nije mogla biti zidana. Bila je drvena i pokrivena olovom. Enterijer je svetloplav. Kršle, kasarne iz 1892, zatvarale su varoš sa druge strane, dok je tvrđava na brdu kasnije srušena.

Doksati i kapci

Varoš 1930.

Fotografija iz 1930. pokazuje čaršijske kuće na sprat: prizemlje sa dućanom i drvenim ćepencima, sprat isturen nad ulicu, dugi nizovi prozora i krov na četiri vode. U dnu ulice je zgrada sa lučnim prozorima pred kojom se okuplja svet.

Prvi blokovi

Posleratna izgradnja

Pedesetih i šezdesetih pored starih kuća niču prve višespratnice sa lođama, dom kulture, pošta sa satom na pročelju i trg sa spomenikom. Grad dobija nov centar, a Grabovica još teče neuređenim koritom.

Fabrika i hotel

Vreme „Vesne“

Sa „Vesnom“ stiže industrijska arhitektura: dugačke hale, upravna zgrada sa rebrastom fasadom i kompleks radničkih kuća. U borovoj šumi iznad grada, na oko 1.100 metara, radi hotel „Borovi“. Borove su, kažu, sadile omladinske radne akcije, pa ih Sjeničani i danas zovu borići.

Grad iz vazduha

Danas

Iz vazduha se vidi kako se sve to složilo: obnovljena džamija sa bakarnom kupolom u sredini, glavna ulica sa blokovima iz sedamdesetih i crveni krovovi porodičnih kuća koji se šire prema livadama.

15 mprečnik kupole bez ijednog stuba
1870.godina izgradnje džamije
1914–18.olovo sa kupole pretopljeno u municiju
1988.crep zamenjen bakrom
1892.sjeničke kršle
1.100 mvisina na kojoj je hotel „Borovi“
12345
Presek čaršijske kuće

Dotakni deo kuće

Kuće sa fotografije iz 1930. građene su po istom pravilu: dole se radi, gore se živi. Pređi mišem preko krova, sprata, prozora, prizemlja i tezge.

Još šest zdanja

Prošetaj dalje od čaršije

Presek trapa

Frižider star nekoliko vekova

Trap se ukopa u padinu, ozida kamenom i pokrije zemljom i travom. Pomeri klizač kroz godišnja doba i gledaj šta se dešava napolju, a šta unutra.

zimaprolećeletojesen
napolju−20 °C unutra +4 °C

Čaršija, kafa
i komšiluk

Od prve samoposluge do Baćovog kafića. Prošetaj korzom, uđi u radnje, poslušaj komšinice, pa skuvaj kafu po sjenički.

„Voćar“Kafe „Džin“„Va-va-zu“PoslastičarnicaPošta
Prva samoposluga

„Voćar“

Krajem šezdesetih otvorena je prva samoposluga. Po robu se prvi put išlo sa korpom, a ne preko tezge. Prodavačice su prvih dana, kažu, i dalje same dodavale robu, iz navike.

Sjenička čaršija nikad nije bila samo ulica. To je mesto gde se vesti saznaju pre novina, gde se zna ko je čiji i gde se kafa ne pije s nogu.

Hanume su imale svoja druženja, a Mahalska obaveštajna služba radila je bez slobodnog dana, najčešće s pendžera na pendžer.

Mahalska obaveštajna služba

S pendžera na pendžer

Dve komšinice, jedan štrik i sve vesti grada. Pitaj ih šta ima novo.

Džezva je prazna. Kojim redom ide?

Skuvaj kafu po sjenički

Klikni korake pravim redosledom. Komšinica gleda preko ograde, pa pazi.

    Učionica:
    đaci, akcije, štafeta

    Zazvoni za početak časa, uradi kontrolni iz zavičaja i zaradi ocenu u dnevniku. Posle časa pogledaj fotografije na školskom panou.

    Kontrolni iz zavičaja

    Pet pitanja, pet minuta slave. Ocena ide u dnevnik.

    Dnevnik rada

    Zavičajna nastava

    Razredni starešina beleži svaki odgovor. Pet tačnih je čista petica.

    1922.osnovana prva stručna škola
    1961/62.gimnazija počinje rad i ubrzo postaje samostalna
    1983.profesori i đaci igraju zajedno u FK Veteran
    1984/85.omladinska radna akcija „Pešter“
    Sala 10

    Stari televizor
    u dnevnoj sobi

    Uključi ga na dugme, okreći kanale i gledaj reportaže, arhivske snimke i jedan strani film snimljen u Sjenici.

    Sjenicacolor
    kanal

    TV program

    Bioskop „Sjenica“ večeras prikazujeLook, Strangerstrani film snimljen u našoj čaršiji i na Pešteru
    red 712sedište

    Kad stranac pogleda Sjenicu

    Strana ekipa snimila je ovde film u kome su grad, lica prolaznika i prostranstvo Peštera glavni junaci. Danas je to pokretni album: prepoznaju se ulice, kuće kojih više nema i ljudi iz komšiluka.

    Otvori na YouTube-u
    Sala 11

    Sjeničani govore

    Razgovori, sećanja i iskustva ljudi koji svojim životom i radom čuvaju priče Sjenice. Izaberi epizodu i gledaj je direktno na ovoj stranici.

    SNIMA SE00:00
    SJENIČANI GOVOREKadar 1 · Epizoda 01
    Sjeničani govoreIzaberi epizodu sa spiska.

    Otvori celu plej-listu na YouTube-u.

    Sala 12

    Mapa Sjenice
    i Peštera

    Prvo okreni reljef u 3D, pa biraj temu na mapi ili kreni u obilazak: mapa će te sama provesti od džamije do najhladnije tačke Srbije.

    Reljef u 3D

    Ceo kraj pod prstom

    Ovo je maketa terena: visoravan na oko 1.150 metara, planine oko nje i usek Uvca. Prevuci da je okreneš, a dodirni zastavicu da saznaš šta je tu.

    Sjenica, 1.026 mGrad na desnoj obali Uvca, uz Grabovicu. Jedan od najviših gradova na Balkanu.

    Sa vidikovca:
    tvrđava, Uvac, sup i Pešter

    Popni se na vidikovac. Okreni tvrđavu koje više nema, zaplovi meandrima Uvca, pusti jato supova da raste kroz godine i prevrni pločice sa Peštera.

    Maketa u 3D

    Sjenička tvrđava

    U osmansko doba Sjenica je bila utvrđeno mesto. Na brdu iznad varoši stajala je tvrđava sa kulama, a uz nju trgovački kvart i drvene kuće. Krajem 18. veka Sjenica je jedna od pet oblasti Novopazarskog sandžaka, a 1835. postaje njegovo središte.

    Tvrđava je kasnije srušena. Danas je možeš videti na dva mesta: na grbu opštine, sa tri kule i otvorenom kapijom, i ovde, kao maketu koju okrećeš prstom.

    • 3kule sa kupastim krovovima
    • 1835.središte sandžaka
    • 1892.kasarne, „kršle“, na drugom kraju varoši
    Prevuci model da ga okreneš.
    Zaplovi

    Meandri Uvca

    Reka je ovde usekla kanjon u krečnjak i savila se u petlje koje se sa vidikovca Molitva vide kao na dlanu. Povuci klizač i vozi čamac niz reku.

    PolazakSjeničko jezero, mirna voda i prvi zavoj pred tobom.
    • 350 mnajveća dubina kanjona
    • oko 100 mvisina rtova uklještenih meandara
    • 6+ kmUšački pećinski sistem
    • 7.543 hapovršina rezervata
    • 24vrste riba
    Simulacija jata

    Beloglavi sup

    Posle Drugog svetskog rata beloglavi sup je u Srbiji bio pred nestankom. Rezervat je proglašen 1971, hranilište „Manastirina“ otvoreno 1994, a jato je iz godine u godinu raslo. Danas je kolonija na Uvcu najveća na Balkanu.

    10 ptica je preživelo na Uvačkim jezerima.

    • do 3 mraspon krila
    • oko 110gnezdećih parova
    • 130vrsta ptica u rezervatu

    Supovi odu i 3.000 kilometara daleko, pa se vrate. Jedan, po imenu Darko, vratio se na hranilište posle petnaest godina. Bez razglednice, bez javljanja.

    Mrdaj mišem ili prstom: jato kruži oko toplog vazduha koji mu pokažeš.
    Prevrni pločicu

    Pešter u šest pločica

    Aerodrom
    Dubinje

    Malo ko zna da Sjenica ima aerodrom. Ispod tebe su kupola džamije, krovovi čaršije i Pešter, iznad tebe kruže supovi. Preuzmi komande i spusti avion na pistu na hiljadu metara.

    LYSJmeđunarodna oznaka aerodroma
    oko 2.500 mdužina glavne, betonske piste
    1.010 mnadmorska visina, među najvišima na Balkanu
    Dubinjepolje kod Sjenice, na obodu Peštera
    Visina: 300 mToranj Dubinje: pista je slobodna.

    Avion sam leti napred. Dok držiš dugme, spušta se. Dotakni pistu u osvetljenoj zoni, ni prerano ni prekasno.

    Aerodrom Sjenica, poznat i kao Dubinje, građen je kao vojni aerodrom i koristilo ga je jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo. Pista je teško oštećena 1999. godine i od tada se ne koristi. Vlasnik je Ministarstvo odbrane.

    Od 2006. se više puta najavljivalo da će Dubinje postati civilni aerodrom, za teret i turiste koji idu ka Zlataru, Uvcu i Pešteru. Dok se planovi ne ostvare, kažu da po pisti najčešće šetaju ovce.

    Sala 13

    Knjige o
    Sjenici

    Sedam knjiga na polici. Tri se listaju stranu po stranu, a o ostalima pročitaj šta kriju.

    Sala 14

    Sjenički rečnik

    24 reči koje se čuju u čaršiji, na Pešteru i u drami „Ramiza“. Svaka kartica krije značenje na poleđini. Okreni ih sve i osvoji titulu.

    0 od 24 okrenuto

    Jesi li znao?

    Vesele komšijske
    pitalice

    Dobro veče, dragi gledaoci! Večeras u studiju: 13 pitalica o Sjenici. Pritisni taster sa odgovorom. Skoro svaki je na neki način tačan, a za svaki dobijaš kocku šećera.

    KVIZ Komšilukuživo iz mahale

    Šta kažu komšije

    Pitalice su iz knjižice „Na drugi pogled: Nevidljive mape Sjenice“ (Grupa 484), koju su na radionicama pisali sjenički srednjoškolci.

    Pošalji razglednicu
    iz Sjenice

    Izaberi jednu od 22 fotografija, napiši pozdrav ispod slike, zalepi marku i udari poštanski žig. Razglednicu sačuvaj ili pošalji nekome ko je daleko.

    Pozdrav iz Sjenice

    36310 Sjenica
    WhatsAppViber

    Digitalna hronika Sjenice

    Čuvamo priče, lica i mesta koja čine naš zavičaj.

    Projekat digitalnog očuvanja lokalnog nasleđa.

    Povratak na vrh ↑